| |     ћирилица | english  
Naslovna
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković upozorio je, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, da politički ekstremizam među Albancima na KiM ne gubi na snazi, već da naprotiv, postaje sve jači.

 Selaković je, na sednici na kojoj je razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, podsetio da obaveza formiranja Zajednice srpskih opština nije ispunjena već 2.917 dana i da se zapravo, 19. aprila navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a da Priština i dalje odbija da ispuni svoju obavezu i omogući formiranje ZSO.

 Ministar je podsetio i da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Kosova i Albanije, kao i da mu je dijalog sa Beogradom nisko na listi prioriteta.

 Kako je ukazao, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja.

 „Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama je jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu“, zaključio je Selaković.

 

Trajan mir i stabilnost, prema njegovim rečima, mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog.

 

Kako je istakao, srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.  

 

„Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane mini šengen“, istakao je ministar.

 

Ukazujući da je Srbija nebrojeno puta pokazala da je opredeljena za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Kosovu i Metohiji, Selaković je istakao da su nedavni izbori u Pokrajini potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već da jača, što se moglo videti tokom nedavnog predizbornog procesa.

 

Ministar je ukazao da su politički pritisci na Srbe nastavljeni i nakon okončanja izbornog procesa, jer im je uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.

 

„Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Podsećam vas da je južna srpska pokrajina i dalje oblast sa najmanjom stopom povratka raseljenih na svetu”, rekao je ministar i istakao da se samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti.

 

Posebno zabrinjavajuće za srpski narod na KiM, napomenuo je Selaković, jeste što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve.

 

„Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani“, istakao je ministar.

 

Takođe, šef srpske diplomatije zabrinjavajućim je ocenio i upad inspektora i policajaca u Dom zdravlja u Štrpcu januara ove godine i pretres s namerom da se pronađu vakcine protiv Kovida-19 iz centralne Srbije.

 

„Iako to smatramo upadom u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa KiM na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu“, naglasio je ministar.

 

Ministar Selaković poručio da Srbija visoko uvažava aktivnosti misije UNMIK na KiM i da se zalaže za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.

 

Selaković je naveo da međunarodne misije na KiM – UNMIK, Kfor, Euleks i OMIK pod okriljem UN i u skladu sa Rezolucijom 1244, imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i zaštiti stanovništva.

 

„Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Kosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na KiM ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini“, naglasio je ministar.

 

To, kako je ukazao, potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.

 

Selaković je dodatno istakao važnost međunarodnih snaga Kfora i ukazao da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Kfora - predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244.

 

Takođe, ministar je napomenuo da je neprihvatljivo donošenje jednostranih odluka o formiranju prištinskog „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Kosovskih bezbednosnih snaga“ u tzv. „Vojsku Kosova“.

 

Ministar Selaković je na početku obraćanja uložio protest zbog zloupotrebe video formata sednice od strane predstavnice Prištine, iza koje je bila istaknuta zastava samoproglašenog „Kosova“, što je učinio i predstavnik Rusije.

 

 

U nastavku, integralna verzija govora ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića:

 

 

Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,

 

Poštovani specijalni predstavniče,

 

Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,

 

Na početku, želim da uložim protest zbog zloupotrebe video formata ove sednice od strane predstavnika Prištine za isticanje simbola tzv. državnosti Kosova. Uprkos tome što su predstavnici Prištine u više navrata bili upozoreni, na prethodnoj sednici i od strane predsednika Saveta bezbednosti, da su ovakve zloupotrebe sednica Saveta bezbednosti apsolutno neprihvatljive i da predstavljaju flagrantno kršenje pravila SB o učešću predstavnika PIS u Prištini, na osnovu člana 39 Pravila procedure SB UN, ponovo se suočavamo sa njihovim besprizornim nepoštovanjem pravila ovog uvaženog tela.  Dozvolite da ponovim naš poziv da se preduzmu neophodni koraci kako bi se sprečile ovakve zloupotrebe.

 

Izuzetno mi je zadovoljstvo što se obraćam ovom cenjenom telu na sednici posvećenoj radu Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji. Na početku želim da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guterešu i specijalnom predstavniku generalnog sekretara i šefu UNMIK Taninu na podnetom izveštaju i naporima koji se ulažu u primenu mandata UNMIK, kao i članovima Saveta bezbednosti na kontinuiranoj pažnji koju posvećuju pitanju Kosova i Metohije. Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji i zalaže se za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.

 

Gospodine predsedniče,

 

U proteklom periodu suočeni smo sa političkom nestabilnošću na Kosovu i Metohiji. Nedavno smo imali izbore u Pokrajini koji su nažalost potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već naprotiv, postaje sve jači. Bili smo svedoci takmičenja među albanskim političkim liderima u tome koji je bolji način da se isprovocira incident u srpskim sredinama, kako bi se dobili dodatni politički poeni albanskog biračkog tela. Pod izgovorom izmena biračkog spiska velikom broju Srba na Kosovu i Metohiji uskraćeno je jedno od osnovnih političkih prava - mogućnost da biraju svoje političke predstavnike. Od približno 140.000 građana Kosova i Metohije koji su izbrisani sa biračkog spiska tokom poslednjeg izbornog procesa, 85% njih su Srbi.

 

Uprkos brojnim izazovima i problemima, srpski narod na Kosovu i Metohiji je visokom izlaznošću i ubedljivom pobedom Srpske liste, koja je osvojila svih deset poslaničkih mesta opredeljenih za srpske predstavnike, pokazao da ga ništa ne može sprečiti da odlučno stane u odbranu svog položaja. Politički pritisci na Srbe nastavljeni su i nakon okončanja izbornog procesa, jer je Srbima uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.

 

Poštovani članovi Saveta bezbednosti,

 

Nažalost, nismo samo tokom izbornih aktivnosti bili svedoci nerazumne antisrpske politike privremenih institucija u Prištini. Ona ide toliko daleko da su u januaru ove godine inspektori i policajaci iz Prištine upali u Dom zdravlja u Štrpcu, na jugu Kosova i Metohije i izvršili pretres s namerom da pronađu vakcine protiv Kovida-19 iz centralne Srbije, koje nisu pronašli. To je učinjeno uz demonstraciju sile, pretnje hapšenjem direktoru Doma zdravlja, medicinskom osoblju i lekarima. U trenutku kada se ceo svet bori protiv pandemije i kada su vakcine jedino sredstvo da se stane na put izazovu, a Srbija pokazuje podršku i solidarnost doniranjem vakcina i medicinske opreme svima u regionu kojima su one neophodne, Priština želi da uništi vakcine samo zato što su iz centralne Srbije. Dok se čitav svet zahvaljuje lekarima, koji su podneli velike i herojske žrtve u borbi protiv virusa, privremene institucije u Prištini napadaju srpske lekare zbog toga što rade svoj posao.

 

Iako smatramo da su upadi u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa Kosova i Metohije na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu. Srbija je i dalje spremna da pomogne svima kojima je pomoć neophodna i apelujemo na razum i odgovornost, posebno u ovako teškim vremenima.

 

Gospodine predsedniče,

 

Napadi usmereni na Srbe i njihovu imovinu su sve brojniji. Samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo se više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti. Prema podacima Misije OEBS na Kosovu i Metohiji u drugoj polovini prošle godine broj incidenata povećan je za više od 30% u odnosu na 2019. godinu. Zato se ne možemo složiti sa ocenom da je „bezbednosna situacija na Kosovu stabilna, sa nekoliko incidenata čija su meta bile nevećinske zajednice“. Prošlog vikenda se, recimo, dogodio ničim izazvan fizički napad grupe Albanaca na dva srpska mladića u severnom delu Kosovske Mitrovice.         

 

Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Činjenica da je jedna povratnička porodica sedam puta bila meta napada, jasno pokazuje koliko su oni koji ne žele Srbe na Kosovu i Metohiji uporni u zastrašivanju i proterivanju ionako malog broja povratnika. U Prištini apsolutno ne postoji ni tračak političke volje da se 212.995 raseljenih Srba koji 22 godine žive van Kosova i Metohije vrate u svoje domove. Od 1999. godine stopa održivog povratka interno raseljenih lica na Kosovu i Metohiji je samo 1.9%, što prema podacima UN zvanično predstavlja najmanji procenat povratka prognanog stanovništva nakon nekog konflikta bilo gde u svetu.   

 

Istovremeno, dok hapse interno raseljena lica, prištinske vlasti vrše najsnažnije pritiske na Specijalizovana veća u Hagu. Cilj je potpuno onemogućavanje daljeg procesuiranja niza slučajeva protiv pripadnika terorističke OVK za teške zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu i Metohiji, kako prema Srbima, tako i prema pripadnicima drugih nacionalnosti. Nedavno je i predsednica Specijalizovanih veća Trendafilova upozorila da će, ukoliko se pritisci nastave, to imati vrlo dramatične posledice po procese koji se vode. Predsednica Trendafilova kao veoma problematičnu pojavu izdvaja i zastrašivanje svedoka, koji su ključni za uspešno vođenje postupaka i donošenje odgovarajuće presude.

 

Iako se predugo čekalo sa podizanjem optužnica, smatramo pohvalnim to što su konačno preduzeti napori da se kazne brojni teški zločini počinjeni tokom ratnih sukoba pre nešto više od dve decenije, ali i po dolasku međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju. Do danas, recimo, niko nije odgovarao za ubistva i otmice 17 novinara, što je u ovom trenutku najveći broj nerešenih slučajeva ubijenih i kidnapovanih novinara u Evropi. Takođe, nisu se pred licem pravde našli počinioci nijednog od masovnih zločina počinjenih nad srpskim civilima posle 1999. godine. Podsetiću vas na samo nekoliko njih: u selu Staro Gracko ubijeno je 14 srpskih žetelaca, u napadu na autobus „Niš ekspresa“ u Livadicama kod Podujeva poginulo je 12 i ranjeno 43 raseljenih Srba, a u Goraždevcu kod Peći nepoznate osobe su iz automatskog oružja pucale na decu koja su se kupala u reci Bistrici. Tada je ubijeno dvoje srpske dece, a četvoro je teško ranjeno.         

 

Očekujemo nastavak podrške misije Euleks Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, kao i njeno dodatno angažovanje u oblasti vladavine prava. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti svedoka, kao i utvrđivanju sudbine nestalih lica.

 

Međunarodne misije na Kosovu i Metohiji – UNMIK, Kfor, Euleks i OMIK, koje pod okriljem Ujedinjenih nacija i u skladu sa Rezolucijom 1244 (1999), čine sastavni deo međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva u našoj južnoj pokrajini imaju ključnu ulogu i izuzetan doprinos očuvanju mira i zaštiti stanovništva. Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Kosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na Kosovu i Metohiji ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini. To dodatno potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.

 

Želim dodatno da istaknem važnost međunarodnih snaga Kfor i ukažem da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Kfora predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244 i potencijalni je izvor nestabilnosti i tenzija. Podsetiću vas da Priština, protivno međunarodnom pravu, uz potpuno ignorisanje interesa i stavova srpske zajednice u Pokrajini, ne odustaje od planova da na prostoru Kosova i Metohije instalira novog bezbednosnog aktera. Neprihvatljivo je donošnje jednostranih odluka o formiranju „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Kosovskih bezbednosnih snaga“ (KBS) u tzv. „Vojsku Kosova“. Želim ponovo da istaknem da ovakvi jednostrani potezi Prištine predstavljaju grubo kršenje Rezolucije SBUN 1244 i Vojno-tehničkog sporazuma, po kojima isključivo Međunarodne bezbednosne snage, odnosno Kfor, imaju mandat za sve vojne aspekte bezbednosti na prostoru Kosova i Metohije.        

 

U tom smislu dodatni razlog za zabrinutost izaziva i najava izgradnje najveće baze „Kosovskih bezbednosnih snaga“ u južnom delu Kosovske Mitrovice, što Srbi na severu Kosova i Metohije doživljavaju kao najotvoreniju provokaciju i pretnju njihovoj fizičkoj bezbednosti.

 

Poštovane članice Saveta bezbednosti,

 

Za srpski narod na Kosovu i Metohiji je posebno zabrinjavajuće što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve. Samo u toku dve nedelje čak sedam pravoslavnih objekata u Pokrajini našlo se na meti vandala i to u trenutku kada se svi prisećamo martovskog pogroma iz 2004. godine nad Srbima i srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji. Ponižavajuće je stanje u kojem se nalazi srpska kulturna i duhovna baština na prostoru Kosova i Metohije, uključujući i četiri spomenika koji su uvršteni na Listu svetske baštine Uneska (Visoki Dečani, Bogorodica Ljeviška, Gračanica i Pećka Patrijaršija). Sveštenicima i monaškim zajednicama se nameću brojne administrativne i tehničke barijere, čime se otežava, pa čak i onemogućava njihov opstanak na crkvenim imanjima.

 

Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani.

 

Cenjene članice Saveta bezbednosti,     

 

Sasvim je jasna nervoza Prištine, jer projekat takozvane nezavisnosti danas ne priznaje više od polovine članica Ujedinjenih nacija, uključujući i pet članica Evropske unije. Međutim, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja. Upravo je nedostatak poverenja jedan od osnovnih problema u dijalogu Beograda i Prištine. Dogovor se ne postiže zapaljivom retorikom i provokacijama, kao što su najave o ujedinjenju i stvaranju velike Albanije ili o planovima izgradnje najveće baze tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga na severu Pokrajine.

 

Podsetiću da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini u prošlosti više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Kosova i Albanije. Član njegove stranke je prošlog vikenda javno poručio da će se samoproglašeno Kosovo i Albanija ujediniti, citiram, „puškom i barutom ili referendumskim kutijama“.

 

Ne moram da objašnjavam zašto ovakve opasne ideje predstavljaju direktnu pretnju miru i stabilnosti. Njima se krši Rezolucija 1244, kontinuirano destabilizuje ne samo naša južna pokrajina, već i čitav region, a ni u čemu ne doprinose procesu dijaloga, već ga iznova onemogućavaju.

 

Nebrojeno puta smo pokazali da smo opredeljeni za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Kosovu i Metohiji. I danas, nakon višegodišnjih pregovora, ali i neispunjavanja dogovorenog i stalnih jednostranih poteza i provokacija od strane privremenih institucija u Prištini, mi smo i dalje spremni da sednemo za sto i razgovaramo.

 

Spremni smo za dijalog, ali ne i za ucene i pretnje, a posebno ne za ultimatume koje je i nedavno izneo predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini. Podsetiću vas na njegove izjave da će dijalog biti nisko na listi prioriteta vlasti u Prištini. Zapanjujuće je kako Priština ultimatume, koji u potpunosti podrivaju svaku šansu za dijalog, na šta je ukazala i Evropska unija, naziva „principima“ i kako uporno insistira na tome da Beograd prizna jednostrano proglašenu nezavisnost „Kosova“, nakon čega bi, smatraju oni, sve ostalo bilo rešeno. U čemu je onda svrha dijaloga ako se samo očekuje da Beograd prizna tzv. Kosovo? Da li dijalog znači da jedna strana treba da odustane od svega, a druga da dobije sve? I da li dijalog, po mišljenju Prištine, pretpostavlja da se ne ispunjava ono što je dogovoreno?        

 

Podsetiću vas da Priština i dalje odbija da ispuni svoje obaveze iz do sada postignutih sporazuma i ne pristaje da se o njihovoj primeni razgovara u okviru dijaloga. A situacija je vrlo jednostavna - u aprilu 2013. godine potpisan je prvi sporazum u Briselu koji je predviđao četiri obaveze: jednu za Prištinu i tri za Beograd. Beograd je ispunio sve obaveze, dok je jedina obaveza koju su imale privremene institucije u Prištini - formiranje Zajednice srpskih opština - nije ispunjena već 2.917 dana. Zapravo, 19. aprila se navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a Priština odbija da ispuni obavezu formiranja Zajednice srpskih opština.

 

Poštovani gospodine predsedniče,

 

Bez obzira na obeshrabrujuće poruke iz Prištine i činjenicu da dijalog traje već dugi niz godina, Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Trajan mir i stabilnost mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog. Srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.  

 

Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane „mini šengen“.

 

Što se Srbije tiče, uvereni smo da je rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu. Žitelji Kosova i Metohije, bilo koje nacionalnosti, bilo da su Srbi ili Albanci, ne zaslužuju ništa manje od toga.

 

Hvala na pažnji.

 

13. april 2021. godine

 


Verzija za štampu
Vesti
Raspisan konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose ocuvanju i jacanju veze maticne drzave i dijaspore
Konkursi Sektora za medjunarodne odnose i evropske integracije u oblasti kulture Ministarstva kulture R. Srbije za 2024. godinu
Prijavljivanje za glasanje u Ambasadi na izborima za poslanike u Narodnoj skupštini do 25. novembra 2023. godine
Raspisani konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kavalitetom doprinose ocuvanju i jacanju veza maticne drzave i Srba u regionu i maticne drzave i dijaspore
Govor ministra spoljnih poslova Nikole Selakovica na sednici SB UN povodom izvestaja o radu UNMIK
Selaković: Intenzivna diplomatska aktivnost u NJujorku, afirmisali smo našu politiku
Obracanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vucica na generalnoj debati 77. zasedanja Generalne skupstine Ujedinjenih nacija
Selakovic: Novi pocetak davno zapocetih odnosa Srbije i Esvatinija
Sastanak sa ministarkom spoljnih poslova Kraljevine Esvatini
JAR- Dan Mladosti praznik - neradni dan
Predsednik Vučić položio zakletvu
Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Srbija donirala antikovid vakcine i Namibiji
Selaković sa predsednikom i premijerkom Namibije o jačanju bilateralnih odnosa
Selaković: Podrška afričkih zemalja ključnim interesima Srbije
Selaković: Učvršćene veze Srbije i njenih afričkih prijatelja
Srbija Zimbabveu donira antikovid vakcine i pomoć u hrani
Ministar Selaković doputovao u Zimbabve
Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“
Selaković: Jačati politički dijalog s Namibijom
Selaković: Unaprediti ekonomsku saradnju sa Lesotom
Selaković: Veliko poštovanje afričkih zvaničnika prema Srbiji
Selaković: Sa Kenetom Kaundom sarađivali smo na izgradnji pravednijeg, slobodnijeg i humanijeg sveta
Ministar Selaković u Lusaki razgovarao sa više zvaničnika afričkih država
Poslovne mogućnosti za dijasporu
Selaković čestitao Dan Afrike
USKRS I PRAZNIK RADA – NERADNI DANI
VAKCINACIJA SRPSKIH DRŽAVLJANA IZ DIJASPORE
Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači
Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu
Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
REPUBLIKA SRBIJA U MESECU FRANKOFONIJE
Obeležavanje Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Kosovu i Metohiji
Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
Dragi građani Republike Srbije, srećan nam Dan državnosti!
Vučić: Srbija spremna za dijalog o KiM, ali neće biti ponižavana
Selaković i Gujon čestitali Savindan
Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2021. godini
Ministar Selaković uputio telegram saučešća povodom smrti ministra spoljnih poslova Zimbabvea
Vučić: Srbija po rastu prva u Evropi
Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista
Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
PREDSEDNICA VLADE SRBIJE PRVA EVROPSKA PREMIJERKA KOJA JE PRIMILA ANTIKOVID VAKCINU
SAOPŠTENJE MSP RS: Plaćanje poreza
SAOPŠTENJE MSP povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava
Deseta konferencija novinara i medija dijaspore i Srba u regionu
Knjiga Žalosti
SRBIJA KAO POVOLJNA DESTINACIJA ZA INVESTIRANJE I RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA
VAŽNO UPOZORENJE – LAŽAN SAJT ZA PRIJAVU ZA GLASANJE IZ INOSTRANSTVA
REZULTATI KONKURSA ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA KOJI SVOJIM KVALITETOM DOPRINOSE OČUVANJU I JAČANJU VEZA MATIČNE DRŽAVE I DIJASPORE I MATIČNE DRŽAVE I SRBA U REGIONU
VAŽNO OBAVEŠTENJE
Saopštenje u vezi sa virusom Covid 19
VANREDNO STANjE: PRELAZAK GRANICE
IZBORI ZA NARODNE POSLANIKE – prekidanje radnji u sprovođenju izbora
OGRANIČAVANЈE PRIJEMA ZAHTEVA ZA VIZE
KORONA VIRUS: PREPORUKA DRŽAVLjANIMA SRBIJE U INOSTRANSTVU
Razgovor u Fondaciji Nelsona Mandele
Sastanak sa predsednicom Narodne skupštine JAR
Poseta Panafričkom parlamentu
Obeležavanje meseca N. Mandele
Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore
DAČIĆ: „VAŽNO JE DA UNAPREDIMO KOMUNIKACIJU I RAZMENU POSETA IZMEĐU SRBIJE I LESOTA“
Pružanje konzularnih usluga u Ambasadi Republike Srbije u Pretoriji
OBELEŽEN DAN PRIMIRJA I 100. GODIŠNЈICA ZAVRŠETKA PRVOG SVETSKOG RATA
SVEČANI PRIJEM U ČAST NЈEGOVE SVETOSTI PATRIJARHA SRPSKOG GOSPODINA IRINEJA
JOHANESBURG: AMBASADA SRBIJE ORGANIZOVALA SVEČANOST U ČAST NELSONA MENDELE
KRALJEVINA LESOTO POVUKLA PRIZNANJE KOSOVA
Ministar Dačić u Temišvaru na konferenciji „Bezbednosni izazovi na Balkanu"
Dačić: „Ciljevi koje je kao veliki promoter mira isticao Nelson Mendela i sada su aktuelni“
Konkurs za sufinansiranje projekata za region
Konkurs za sufinansiranje projekata za dijasporu
Sklopljen prvi brak u Ambasadi u Pretoriji
Stupio je na snagu sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Gvatemale o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
VISOK NIVO BILATERALNIH ODNOSA IZMEĐU SRBIJE I JUŽNOAFRIČKE REPUBLIKE
SRPSKA ŠKOLA "SVETI SAVA" - JOHANESBURG
USPEŠNO ODRŽANA GODIŠNjA ZABAVA SKUD "AFRIKA" PRED ODLAZAK NA ODMORE I ŠKOLSKE RASPUSTE
POZIV NA OSMU MEDIJSKU KONFERENCIJU DIJASPORE I SRBA U REGIONU
Čadež: Na jesen veliki forum sa privrednicima Podsaharske Afrike
JAVNI POZIV ZA PREDLOGE ZA NACIONALNA PRIZNANJA
KONKURSI ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA UDRUŽENJA SRBA IZ REGIONA I DIJASPORE
RASPISANI PREDSEDNIČKI IZBORI – OBAVEŠTENJE ZA BIRAČE
ZAKLJUČIVANJE BRAKOVA DRŽAVLJANA SRBIJE U AMBASADI U PRETORIJI
04/11/2016 - OGLAS ZA PRUŽANJE USLUGA U CILJU OTUĐENJA NEPOKRETNOSTI – OTUĐENJA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NJUJORKU (SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)
JOHANNESBURG: OBELEŽAVANJE 20 GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA REPUBLIKE SRBIJE I JUŽNOAFRIČKE REPUBLIKE
PRETORIJA: 20. GODIČNJICA DIPLOMATSKIH ODNOSA
OTVORENO BIRAČKO MESTO U PRETORIJI
PRIJAVA SRBA U DIJASPORI ZA GLASANJE DO 2. APRILA
IZBORI U REPUBLICI SRBIJI 2016
KONKURS ZA FINANSIRANJE ILI SUFINANSIRANJE PROJEKATA U OBLASTI KULTURNIH AKTIVNOSTI SRBA U INOSTRANSTVU U 2016. GODINI
PREDSEDNIK NIKOLIĆ RASPISAO IZBORE ZA 24. APRIL
KNJIGA ŽALOSTI POVODOM POGIBJE SLUŽBENIKA AMBASADE RS U LIBIJI
GK UNESKA ODBILA ČLASNTVO TZV. KOSOVA
OTVORЕNO PISMO PRЕDSЕDNIKA NIKOLIĆA
SASTANAK NJEGOVE SVETOSTI PATRIJARHA SRPSKOG IRINEJA I MINISTRA DAČIĆA
UKINUTE VIZE ZA DRŽAVLJANE KATARA, KUVAJTA, OMANA I BAHREINA
POŠTA SRBIJE, PRENOS NOVCA SA INOSTRANSTVOM
ZNAČAJNO ISKUSTVO LEKARA IZ DIJASPORE ZA ZDRAVSTVO U SRBIJI
U BEOGRADU ODRŽANA PRVA KONFERENCIJA POČASNIH KONZULA REPUBLIKE SRBIJE
MINISTAR DAČIĆ RAZGOVARAO SA ZAMENIKOM PREDSEDNIKA KOMISIJE AFRIČKE UNIJE
KONKURS MINISTARSTVA PROSVETE
OTVARANJE KONZULATA REPUBLIKE SRBIJE U MAPUTU
POČAST PALIM BORCIMA ZA SLOBODU I ODBRANU JUŽNOAFRIČKE REPUBLIKE
ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA SKUD "AFRIKA"
OBRAĆANJE PREDSEDAVAJUĆEG OEBS-U, MINISTRA DAČIĆA, NA 125. MINISTARSKOM SASTANKU SAVETA EVROPE
GODIŠNJI IZVEŠTAJ RADA MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
ISTIČEMO
EU će pomoći Srbiji posle razornih poplava
Arhiva vesti